Retrospectives WALDO SALT
Waldo Salt (1. dio)
Pronaći istinu znači prvo je izgubiti u potrazi za američkim snom
Početak Ponoćnog Kauboja. Godina 1969. Režija, Džon Šlezinger. Scenario,Waldo Salt. Američki scenarista, dobitnik dva Oskara, na crnoj listi zbog neameričkih aktivnosti. Paralelno sa oblačenjem Džo Baka, radnici u restoranu brze hrane se pitaju- ,,Gdje je taj Džo Bak?'' Džo Bak zakopčava svoj šlic, obučen kao kauboj, spreman je za polazak. (OFF) Pjesma Harija Nilsena SVI PRIČAJU O MENI ( EVERYBODY'S TALKING ABOUT ME). Egocentrizam vidljiv u prvim scenama: svi se pitaju gdje je Džo Bak, Džo Bak se ogleda. Džo Bak, obučen kao kauboj u savremenom dobu, njegov grad je grad američkog srednjeg zapada. Dvije djevojke sjede na klupi i piju koka-kolu. Scene su naglašeno subjektivne, što gledalac još uvijek ne zna. Džo Bak ulazi u restoran brze hrane u kome radi, pere suđe. Pozdravlja se sa radnicima. Izlazi iz restorana. Pjeva. Nju Jork čeka na njega. Džo Bak se zaustavlja kod frizerskog salona. Sjeća se. Flešbek. On je dječak, u tom istom frizerskom salonu, masira svoju baku. Baka ga ljubi i mazi po vratu, uživa dok je masira. ,,Izgledaš dobro dječače, izgledaš dobro'' ona govori.
,, Flešbek nije dio prošlosti.On počinje u tom momentu u filmu kada se pojavi. ''
Početak
Waldo Salt je rođen 18. oktobra 1914. godine u Čikagu, Ilinoisu. Bio je privilegovano dijete. Njegovi roditelji su imali imanje. Išao je u prestižan internat. Imao je IQ genija, svirao je više od pet instrumenata, znao je da crta. Talenti koje je imao u djetinjstvu, pozorišna grupa u školi i sviranje u vojničkom orkestru, omogućili su Saltu da iskaže kroz umjetnost ono što nije mogao u svojoj porodici: emociju. Otac, konzervativni biznismen, ekstremni desničar. Majka, depresivna i suicidalna. Svakog jutra na Božić, Salt bi među poklonima našao pismo svoje majke: ,,Dragi Waldo, dok otvaraš ove poklone, tvoja majka spava na nebu.''
Sa ostatkom porodice, Salt bi tražio svoju majku po kući. Zaustavili bi je u njenom samoubilačkom činu. Ali svakog božićnog jutra, Salt bi opet našao pismo.
Na početku svoje karijere scenariste i života kao pisca, Salt je bježao od svoje porodice. Sa samo 16 godina odlazi na studije na američkom koledžu Stanfordu.
,,Nikada nije posjetio njegovu majku. Sve što je radio u životu, sve što je gradio, bilo je kako bi pobjegao od tih demona.''
Dženifer Solt, producent, ćerka
1938. godine napisao je svoj prvi film, melodramu ,, The shopworn angel'' . Glavnog junaka Bila Petigrua, naivnog vojnika iz provincije koji pred Prvi Svijetski Rat upoznaje emancipovanu Dejzi Hit, glumio je Džejms Stjuart. Norma Barzman, scenaristkinja koja se kao i Solt našla na crnoj listi, komentarisala je kako je Solt zaslužan za stvaranje karaktera ,,dopadljivog došljaka koga će milioni zavoljeti kao Džimi Stjuarta.''Ako je od majke bježao u u umjetnost, od oca je pobjegao u komunizam. Sa 24 godine , 1938. godine, Solt postaje član komunističke partije.
,, Komunistička partija je bila struktura realnosti koja mu je bila veoma privlačna i jako važna. Mislim da je želio da vidi da za svaku lošu stvar koja se desi na ovom svijetu, zapravo postoji razlog i postoji nešto što može da učini svijet boljim. Takođe smatram da je postojala želja za porodicom.''
Dženifer Solt
Partija je postala njegov dom.
,, Nije postojao revolucionarni kontekst, postojao je humanistički kontekst. Željeli smo bolji svijet. Bolji prema ženama, siromašnim ljudima, manjinama.''
Pol Džeriko, scenarista
Humanistički kontekst koji ga je privukao ka komunističkoj partiji i lijevom uvjerenju, vukao ga je čitavog života u pisanju. 1948. godine, Solt biva nominovan za Writer's Guild Nomination za scenario za film ,, Rejčel i stranac'' ( režija: Norman Foster ). Autor priče po kome je scenario za film nastao, Haurd Fast, završiće nešto prije Solta na crnoj listi Komiteta za ne-američke Aktivnosti. Ne bi trebalo da bude iznenađujuće što Solt ubrzo i sam završava na toj listi. Iste godine, njegov najbolji prijatelj i kum na vjenčanju, Ričard Dik Kolins pri saslušanju zbog svojih ''neameričkih aktivnosti'' imenuje Solta kao pripadnika partije. Na saslušanju HUAC-a, Solt je prvo negirao pripadnost partiji, kasnije je priznao, ali nikada nije otkucao svoje prijatelje iz partije. Solt se sa porodicom seli u Nju Jork i njegovo se ime sljedećih petnaest godina neće naći ni na jednom scenariju koji je napisao.
,,Volio bih da smo uradili nešto da zaslužimo crnu listu. Volio bih da smo promjenili film i politiku. Voljeli bi da smo promjenili svijet. Ali nismo.''
Valdo Solt
Izdaja Dik Kolinsa Solta je povrijedila, a crna lista označila kao autsajdera. Solt je priznao da je prošao bolje nego mnoge njegove kolege koji su se tokom perioda Holivudskog ''lova na vještice'' preselili u Evropu, ubili ili umrli, potpuno potonuvši u anonimnost. Crna lista nije toliko pogodila Solta, koliko ideološko razočarenje. Šestog juna 1956. godine, Soltov politički san umire. Nikita Hruščov otkriva mračnu stranu Staljinove diktature. Izgubio je svoju profesiju i svoje ime u nešto u šta više nije mogao više da vjeruje. Potresao se i napisao pismo svojoj majci koju nije vidio godinama. Nakon jedanaest godina anonimnosti, 1962. godine, Solt će dobiti priliku da napiše scenario za film, ,,Taras Bulba''. Nakon toga piše ,,Divlje i divne'' i ,,Let u Ašiju''. O ova tri filma Solt je rekao:
,, Ja sam Valdo Solt, scenarista filmova ,,Taras Bulba'', ,,Divlji i divni'', ,,Let u Ašiju''. To su tri najgora filma koje sam u životu pogledao.''
Ovaj poslednji udarac u nizu udaraca koje je doživio, smanjio je Soltovu produktivnost. Od tada pa na dalje, biće poznat kao scenarista koji je uvijek probijao rokove.Odlučio je da svom poslu bude u potpunosti posvećen, scenarije je pisao do detalja.
