Festivals UNDERHILL 2024,
Nagrade 15. Underhillfesta
Žiri 15. UnderhillFesta za dugometražne dokumentarne filmove u sastavu: rediteljka Ivana Todorović, producentkinja Sabina Krešić i reditelj Branislav Milatović odlučili su da nagradu Maslačak - najbolji film u regionalnoj selekciji dobije film „Ova dobra zemlja“ u režiji Vladimira Perovića, koji je svjetsku premijeru upravo imao na 15. UnderhillFestu.
-Film „Ova dobra zemlja“ se na poetski način i sa izrazitim razumijevanjem bavi „malim čovjekom“ i njegovim usudom na krševitom krajoliku u kojem obitava, kao i načinom na koji je taj krajolik oblikovao čovjeka i njegove svjetonazore. Unatoč tome što je postavljen u formi poetskog eseja, koji se prirodno oslanja na likovnost pejzaža i naturalizam lica, sam autor ovim filmom svjesno ili nesvjesno pruža uvid u svjedočanstvo jednog prostora i vremena, te time njegovo djelo prevazilazi datost teme i dodatno dobija na kompleksnosti i značaju. Iako ne pledira ka tome, ovaj film je od izuzetnog etnografskog značaja kao svojevrstan vid zavještanja budućim generacijama. Vladimir Perović u filmu „Ova dobra zemlja“ donosi inovativnu snagu, rediteljski zanimljiv i hrabar pristup koji nas svojom kreativnošću i svedenošću upućuje na stvaranje istovremeno artističkog i pitoresknog dokumentarca pred kojim je, vjerujemo bogat festivalski život, stoji u obrazloženju žirija.
Film „Ova dobra zemlja“ u režiji Vladimira Perovića takođe je dobio i nagradu publike 15. Underhillfesta (prosječna ocjena 4,90).
Žiri je dodijelio i dva specijalna priznanja u regionalnoj selekciji: filmu „Dezerteri” Damira Markovine i filmu „Šutnja razuma“ u režiji Kumjane Novakove.
-Dokumentarni esej o generaciji mostarskih srednjoškolaca, koja na pragu svoje zrelosti ulazi u najveće iskušenje zrelosti koji odraslog čovjeka može da zadesi, razorni rat. Mozaik sjećanja sastavljen od razglednica i nijemih kadrova, pruža toliko prisutnoj filmskoj temi ratnih devedesete, inovativniji i drugačiji pogled. Kadrovima današnjeg Mostara suprostavljene su emotivne ispovijesti iz pisama upućenih iz izbjegličkih kampova rasutih i doprinose novom, dirljivom pogledu na ratni Mostar, i sudbinu mladih izbjeglica. „Najviše me boli što smo se svi razišli na ovako glup način“, u jednom trenutku se čuje ženski glas u filmu „Dezerteri“ Damira Markovine, stoji u obrazloženju žirija.
U obrazloženju za film „Šutnja razuma“ u režiji Kumjane Novakove, žiri je naveo:
„Ratovi, zločini, silovanja žena i djevojčica od 12 godina poraz su čovječanstva koje će bez obzira na naša ignoriranja i šutnju zauvijek ostati u našim kolektivnim sjećanjima, a ne samo onih koje smo ponizili. Kroz hrabra svjedočanstva žrtava „slučaja Foča“ i izuzetan umjetnički pristup filmskom eseju , redateljica Kumjana Novakova ostavlja jako vrijedan zapis kolektivnih trauma.“
Tročlani žiri je odlučio da Maslačak - nagradu za najbolji film u međunarodnoj selekciji dodijeli filmu „Neizbrisiva sjećanja“ u režiji Maite Alberdi.
- Film o snazi ljubavi, Pauli glumice i nekadašnje ministarke kulture u Chileu i njenog muža Augusta, istaknutog čileanskog novinara, koji su dvadeset godina u braku, a Augusto je prije osam godina obolio od Alchajmerove bolesti. Od tada se Pauli brine o njemu, puna razumijevanja i ljubavi u pokušajima da očuva njegov identitet i sjećanje. Kroz arhivski materijal i snimke kućnog videa njihovih života, film se bavi pitanjem pamćenja, ličnog i kolektivnog. Augustu je pisao o zločinima Pinočeovog režima da se nikada ne bi zaboravili a poslednjih osam godina, njegova žena Pauli pomaže njemu, da ne zaboravi nju niti svoj život. Film je jako intiman, pun poštovanja i saosjećajanosti u ljubavi između dvoje ljudi koji se nose sa nestajanjem, stoji u obrazloženju žirija.
Žiri za selekciju „7 kratkih“ - kratkih dokumentarnih filmova koji čine čine glumac Mišo Obradović, reditelj Matija Jovanović i Milena Prelević, menadžerka u kulturi, odlučili su da nagradu Maslačak za kraki dokumentarni film dobije film “Izlaz kroz ludaru" u režiji Nikole Ilića.
-„Izlaz kroz ludaru“ Nikole Ilića koristi hrabar hibridni pristup, precizno upričavajući privatne arhivske snimke, negative i zapise sa sigurnosnih kamera, čime uspješno kodira različite aspekte svojih životnih prilika i unutrašnjeg stanja u datim okolnostima. Ovako pametan, snolik i životan filmski jezik balansira između ozbiljnosti i ironije, stvarajući film koji je duboko refleksivan i pristupačan. Ilić se, bez težnje za dubokim filozofskim raspravama, fokusira na svoj lični način suočavanja sa stvarnošću devedesetih, pružajući novu i svježu perspektivu na već mnogo puta obrađenu temu. Na kraju, Nikolin film snažno rezonira i sa sadašnjim trenutkom u kontekstu globalnih sukoba, podsjećajući nas na značaj mira i zajedništva u vremenima konflikta ali i važnosti postavljanja i promišljanja pitanja izlaza.
Specijalno priznanje žirija u kategoriji kratki dokumentarni film dobilo je ostvarenje „Valerija“ rediteljke Sare Jurinčić.
-Ovaj eksperimentalni dokumentarac Sare Jurinčić demonstrira tehničku izvrsnost i emotivnu snagu. Kroz svoj specifični vizuelni jezik koji je istovremeno intiman i katarzičan, rediteljka otkriva slojeve podsvijesti i stvara univerzalne arhetipske slike koje povezuju publiku sa ličnim iskustvima autorke, navodi žiri.
Na zatvaranju 15. Underhillfesta prikazani su kratki filmovi snimljeni tokom škole Teen Docs - škole dokumentarnog filma za učenike i učenice srednjih škola, u saradnji sa kompanijom One. Polaznici i polaznice su bili đaci podgoričke i danilovgradske gimnazije i Srednje mješovite škole u Golubovcima. o svijetu dokumentarnih filmova upoznali su ih mentori – filmski kritičar i producent Vuk Perović, reditelj Dejan Petrović, reditelj i snimatelj Ivan Čojbašić, reditelj David Todorović i montažer Dmitar Janjušević. Publika je vidjela kratke filmove „Biti mali“ (Una Stanković), „Budi muško“ (Đorđe Purić, Sofija Čeko, Bojana Sekulić i Jovana Terzić) i film „Vrijeme bez sidra“ (Jovana Rovčanin i Boris Janićeijević).
Prije projekcije filma „Neka nova divljina“ rediteljke Silje Evensmo Jakobsen, koji donosi priču o jednoj neobičnoj porodici koja je odlučila da život gradi u divljini, izolovana od civilizacije i u dodiru sa prirodom, Nikola Petrović Njegoš je zvanično i zatvorio 15. UnderhillFest.
-Srećan sam što zajedno slavimo ovo petnaesto izdanje meni dragog festivala. Festivala koji već petnaest godina oživljava kulturni život našeg glavnog grada koristeći sliku i muziku i brani vrijednosti humanizma, ekologije i poželjne budućnosti za našu dragu Crnu Goru. To nije kaznena ekologija, niti ona koja postavlja zahtjeve, već ona koja je kreativna, svečana i druželjubiva. U vašem društvu se već osjećam mlađim i povezanijim sa našim svijetom, kazao je princ Nikola Petrović i dodao da osim UnderhillFesta koji nas okuplja, važno je da ostanemo mobilisani u odbrani naše životne sredine, ljudskih prava i borbi protiv globalnog zagrijevanja.
