Lucidno FILM U VRIJEME PANDEMIJE KORONAVIRUSA / FILM AT THE TIME OF CORONAVIRUS PANDEMIC
SANJA JOVANOVIĆ, producentkinja, menadžerka za programske politike i planiranja, Filmski Centar Crne Gore
Filmska industrija je po svojoj prirodi jedna od « globalnijih » i najmnogoljudnijih industrija. Filmski projekti su specifični i suštinski transnacionalni jer se realizuju u nekoliko gradova, zemalja ili kontinenata, i upošljavaju ljude iz cijelog svijeta. Mnogo lične razmjene i kontakata je tu, bez mogućnosti upotrebe komunikacionih tehnologija kojima bi se moglo realizovati snimanje ili ušteđelo – možda u nekim segmentima pripreme projekta. Čak je i u svom finalnom obliku film namijenjen kolektivnom konzumiranju, a prikazuje se simultano u bioskopima širom svijeta. Zbog svega ovoga može se naslutiti u kojoj mjeri su Koronavirus i globalna pandemija uticali na filmsku industriju – industrija trenutno ne postoji. Sva snimanja su stopirana – odložena, svjetski festivali otkazani a bioskopi zatvoreni. Ljudi zapošljeni u filmskoj industriji su posebno pogođeni ekonomskim padom uzrokovanim prestankom rada u svim segmentima. Govorimo o stotinama hiljada freelancera različitih struka, koji su preko noći ostali bez svojih poslova - « tezgi » (jedinih izvora finansiranja) na filmskim projektima. Gubici izazvani zatvaranjem bioskopa su za i prikazivače i producente izuzetno veliki. Svjetske premijere najiščekivanijih filmova 2020. su odložene ili otkazane (npr. No Time To Die, The Batman, Wonder Woman 1984 ili The Many Saints of Newark), što znači višemilionske gubitke, a za neke produkcijske kuće i distributere znači i neminovnu promjenu logike u plasmanu filmova i smanjenju perioda između bioskopskog prikazivanja i prikazivanja na VOD platformama poput Netflix-a (koji je u prvom kvartalu ove godine prevzišao čak i spostvene prognoze i dobio 15 miliona novih korisnika !). Prva među najiščekivanijim bioskopskim premijerama biće premijera filma « Tenet » Kristofera Nolana koja je zakazana za 17. jul, i na neki način se može reći da će ova prilika biti pravi test za budućnost bioskopskih projekcija, s obzirom na to da će se desiti u isto vrijeme na više ekrana na istoj lokaciji (kako bi se poštovale epidemiološke mjere) i pred mnogo manjim brojem gledalaca. To je samo jedan od pokazatelja na koji način se industrija pokušava prilagoditi novonastalim okolnostima. Setovi za sada ostaju zatvoreni ali su mnogi segmenti u proizvodnji filmova prešli na « udaljeni » način rada – « sobe za pisce » zamijenile su razne aplikacije poput Zoom-a, kastinzi za nove uloge se održavaju virtualno, a mnogi festivali prelaze na on-line način projekcije.
Za Crnu Goru ovaj period mirovanja takođe je značio velike gubitke. Veliki broj snimanja crnogorskih produkcija i ko-produkcija je odložen, kao i veliki broj premijera crnogorskih filmova, među kojima i dva debitantska dugometražna, od kojih smo mnogo očekivali i koji su se na neki način već promovisali kao ostvarenja koja će imati uspjeha na evropskim festivalima. Gubici koje trpe bioskopski prikazivači procjenjuju se već sada na 25% ukupnog godišnjeg prihoda od prodaje ulaznica. Jedan od potencijalno najvećih gubitaka jesu inostrana snimanja koja bi se u 2020. godini realizovala u Crnoj Gori, s obzirom da smo se kao filmska destinacija promovisali u prethodne dvije godine na mnogim prestižnim festivalima i sajmovima, i ostvarili veliki broj kontakata sa zainteresovanim inostranim producentima. Određeni broj filmskih radnika i freelance umjetnika su, zbog zastoja u industriji, takođe ostali bez prihoda. Zbog cjelokupne situacije koja je poprilično ekonomski ugrozila cijeli filmski sektor, Filmski centar Crne Gore je organizovao nekoliko konkursa : za razvoj scenarija, za razvoj projekta i za komplementarne djelatnosti (festivali i drugi projekti koji se bave podizanjem nivoa filmske kulture u Crnoj Gori), dok je Ministarstvo kulture Crne Gore realizovalo konkurs za podršku freelance umjetnicima, producentskim kućama i prikazivačima. Ove mjere su preduzete sa ciljem da oni koji su angažovani u filmskom sektoru rade na svojim postojećim i novim projektima, da se, koliko je moguće, prilagode trenutnim okolnostima i dobiju podršku koja će umanjiti gubitke koje u ovom periodu imaju.
Pandemija uzrokovana Koronavirusom je pokazala koliko je krhka filmska insutrija i navela sve nas koji učestvujemo u njoj da preduzmemo mjere zaštite ali i da razmišljamo o novim modelima poslovanja koji mogu ubuduće uticati na smanjenje troškova proizvodnje. Već smo u fazi razmišljanja o modelima produkcije koji su u skladu sa zdravstvenim mjerama i adekvatnom zaštitom članova ekipe – da li je moguće raditi pod zaštitnom opremom i koliko sati dnevno ; kako napraviti uslove da se radi u dezinfikovano čistim ambijentima i prostorima ; kako napraviti distancu između članova ekipe – pogotovo glumaca, i još mnogo, mnogo sličnih pitanja.
IVAN DJUROVIĆ, producent
Pandemija nas je zaustavila u punom naletu. Učestvovali smo kao koproducenti u snimanju novog filma Slobodana Šijana BUDI BOG SA NAMA, u post-produkciji su nam dva filma, razvijamo novi… U pitanju su filmovi POSLIJE ZIME, reditelja Ivana Bakrača I RODA Ise Ćosje. Podsjetiću vas da su ovi filmovi, pored domaćih konkursa, podržani od pet fondova iz regiona, ali i od strane EURIMAGES I MEDIA – Creative Europe. Filmovi su razvijani od Berinalea (script station), Karlovih Vari itd. Ovo ističem jer smo imali velika očekivanja i nadanja da ćemo imati premijere na nekim od A festivala u ovoj godini. Ali, za sad se sve prilično usporilo. Imali smo nekoliko potvrđenih production service projekata i onda je u par dana prakticno sve stalo, odnosno, svelo se na rad ‘on-line’. No, kako smo već porpilično naviknuti na vanredne situacije na ovim prostorima, ove okolnosti možemo uzeti i kao početnu prednost za novi početak. Takođe, razvijamo novi film u nasoj produkciji, a u režiji Srđana Vuletića, a prema scenariju Stefana Boskovića – Vidra (Dolina spomenika). Dobili smo nagradu za najbolji pitch na WEMW i oni su izabrali naš projekat za predstavaljnje na novoj koprodukcijskoj platformi u okviru Cannes film festivala. Nazalost, i to će ići online, sto meni prilicno umanjuje draž, ali i prakticnost neposrednog kontakta, na šta ćemo se morati navikavati.
Prije svega, smatram da je ovo lagani nestanak filma, odnosno rada na filmu, ali i festivala na kakve smo do sad navikli. Sve više će se ići na online, nove platforme, novi medije i tehnologije (VR/360 je dozivio pravi bum u vremenu korone i nakon terniana vezanih za ovaj virus, VR/360 su najpretrazivaniji pojmovi na netu)…. Fokus ce biti na priči, filmovi će mnogo brže ili direktno ići na VOD platforme, a kojom tehnologijjom je snimano, biće u drugom planu! Klasičan filmski set biće kranje sveden i po broju ljudi u ekipi, lokacijama i sl. Sve vise će se film seliti u SGI I sl…. Production service biće prilicno redukovan, broj ino-produkcija koje ce ići da snimaju van granica svoje zemlje će se prepoloviti, makar neko vrijeme. Ko se ne prilagodi novim tehnologijama, ostaće na margini. Prakticno svi značajni festivali su ili otkazani ili svedeni na online projekcije i programe, što je, makar je takvo moje mišljenje, lagana smrt festivala na kakve smo navikli. Ograničavanje broja publike ubiće draž festivalskih premijera i uopšte prikazivanja filmova u kino-salama! Nova pravila putovanja, pa i strah, smjanjiće broj dolazaka filmskih profesionalaca, a bez ova dva elementa, prakticno se gubi smisao postojanja filmskih festivala kakve danas znamo.
Razvojem digitlne tehnologije, (kamera, led rasvjete i sl, povećanjem broja streaming servisa, VOD platformi i sl, film je već postao pristupačan mnogo većem broju nezavisnih, mladih, filmmejkera, vjerovatno će i budžeti trpjetii usljed ekonomske krize. Sve će ovo povećati potrebu za tehnologijom koju ne treba da opslužuje više ljudi, znatno će se ubrazati razvoj novih, ali i jeftinijh tehnologija i snimanje će, kao proces, biti znatno dostupniji većem broju ljudi. Brže ce krećati u online distibuciju… a o šarmu filmskog seta, festivala, premijera, pričaćemo mlađima, kojima to neće biti baš toliko zanimljivo!
