U radu se ukupna produkcija Walt Disney studija tretira kao podcjelina kompleksnog diskursa popularne kulture dvadesetog stoljeća. Pozicionira se kao neodvojiv dio američkog socio-kulturnog formata i predstavlja integralni segment „američke društvene fabrike". Osvajanjem popularnosti, Walt Disney postaje redovna meta društvenih i kulturnih analiza, koje se završavaju zaključcima o Studiju kao odrazu društvenih vrijednosti. To je polazišna tačka za dalje dokazivanje. Aspekat animiranih filmova, od posebne važnosti za analizu, je specifična reprezentacija koncepta „ženstvenosti", kroz vrijeme. Primjenjena teorijska mreža nastaje na nitima rodne teorije, kritičke analize diskursa i teorije medija, a kroz pletivno savremene filozofije.

Egzistencijalistički feminizam ubjedljivo dokazuje drugorazrednost žene. Gradi se na tvrdnji da ženska pozicija biva razjedinjena onoga trenutka kada se zahtjevi za ostvarivanjem slobode ukrste sa onim za prepoznavanjem sebe kao Drugog. Ovaj pristup, ipak, maše zastavom autonomne slobode, kao skrivene mogućnosti ostvarenja svakog ljudskog bića. Zato je žena ta koja otkriva i bira svoj model postojanja u svijetu. Simone de Beauvoir joj, jednostavno, nudi sok otrežnjenja. Pruža joj razlog da dekonstruiše muškost kao svetu auru i muškarca kao jedinu svrhu postojanja.

Praktično istraživanje rađeno je u cilju upoznavanja sa vrijednostima, "simptomima" bolesti šireg zahvata, koje se usađuju u najmlađu populaciju u Crnoj Gori. Rezultati će poslužiti kao dodatan argument postojanja crnogorskog patrijarhalnog tvrdičluka. Ovakva razotkrivanja uvijek budu praćena željom za promjenom, stoga, uz vješt manevar Simone de Beauvoir, cilj je pokazati potrebu za otpočinjanjem mentalnog oslobođenja – od uloge seksističkih podmladaka do borkinja za "biće za sebe".

1. UVOD

Pozicija prema kojoj čovjeka ne određuju isključivo njegove polne predispozicije, već i ono što socijalizacijom usvaja kao predviđene i društveno prihvatljive modele ponašanja, teorijsko je polazište ovog rada. Performans skrojenih uloga, koje se lijepe na polna obilježja, a manifestuju kroz koncepte ženstvenosti i muževnosti, zove se rod. Društvo je oblikovano specifičnim sistemom vrijednosti koje u datom istorijskom momentu važe kao"ispravne".Iz njih se crpe kriterijumi dozvoljenog i nedozvoljenog, moralnog i etički sumnjivog.Prema tome, rodni stereotipi bili bi vrste pred-rasuda, društvenog očekivanja baziranog na nečijoj polnoj determinisanosti. Rodni binarizametiketa jepolnoj razlici.

Da nijedan identitet nije fiksirana konstrukcija tema je koja će biti obrađivana u prvoj glavi rada. Polno obilježje jeste specifična situacija, ali su njene granice propulzivne. Egzistencijalistička perpsektivanudi mogućnosti djelovanja i transcendencije, u cilju oslobađanja od datih kulturnih genoma. Egzistencijalistički pristup okreće se protiv svih unaprijed zadatih atributa i zahtijeva priznanje ličnog iskustva. Najvažnije, poziva na izbor i odgovornost za utemeljenje lične egzistencije. Neuspjeh se tretira kao nedostatak ambicije.

Patrijarhalne strukture obilježavaju ženu kao polu-osobu čime se početna situacija ljudske ženke razlikuje od ljudskog mužjaka, u onoj mjeri u kojoj su mogućnosti za njeno prevazilaženje dostupnije jednom polu. Drugi pol, sa drugorazrednim značajem, i ograničenim pristupom javnoj sferi, predmet je analize ovog rada. Na njega, kao pečat savremenosti, nasloniće se fenomen kojim se ovakve ideje,na najefikasniji način, kanališu do ljudi, uranjaju u njihov Super – ego, i postaju njihovo tumačenje i ocjena svijeta – medij.

Drugo poglavlje treba da prepozna televiziju kao globalni kanal za plasiranje različitih sadržaja.

Televizija je širok pojam, zbog čega sam posegnula za određenim tipom medija – animiranim filmom. Žanr koji je formulisan lokalitetom, dok su njegovi domašaji globalni. „Lokalitet" ovog medija ogleda se u dvije stvari: on se razvija u specifičnim društveno-istorijskim prilikama (u ovom slučaju američkom društvu) i on je sastavni dio odrastanja djece u njihovim karakterističnim sredinama. Globalnim kanalima, američki pogled na svijet (po nekima „amerikanizacija") prenosi se na druga društva tvrđeg ili mekšeg društveno-kulturnog tkiva. Odnosno, pogled na rodne uloge jednog društva, kroz njihov prikaz putem animiranog filma, postaje dostupan svjetskoj populaciji kojoj je namijenjen – djeci, kao njenom najranjivijem dijelu.

Walt Disney produkcija, nakon više od sedam decenija, postala je fenomen unutar diskursa popularne kulture. Cilj je dokazati da, bez obzira na promjene u emacipaciji žene na Zapadu, Disney, kao globalni medij, ostaje sklon legitimizaciji ženskosti u svojstvima tradicionalnog shvatanja, čime se bitno pogađa sloboda djece u izgradnji ličnih percepcija o rodu i polu. To je predmet treće, sintetišuće glave ovog rada, koja služi kao svojevrstan uvod u izvod iz praktičnog istraživanja, posvećenog pitanjima medijskog konzumerizma od strane najmlađe populacije. Ono će pokazati da djeca redovno gledaju animirane filmove, ali da o tome uglavnom ne razgovaraju, što će reći da sadržaje i rodne modele vizuelno apsorbuju uzčesto poistovjećivanje sa njima.

Ovo istraživanje će, takođe, pokušati da pronađe odgovorna koji način, zbog čega i u kojoj mjeri se djeca identifikuju sa određenim likovima i kako to utiče na njihovo praktikovanje rodnog ponašanja. Prikupljeni podaci mogu biti, ako ne reprezentativni za čitavu populaciju uzrasta od pet do devet godina, a ono indikativni iz aspekta pokušaja da se prodre u analizu procesa socijalizacije. To će pružiti odgovor na pitanje u odnosu naspram kojih (rodnih) vrijednosti, usvajajući ih, se socijalizuju djeca. Dakle, polazeći od glavne hipoteze, smatram da Disney-evi crtani filmovi, kao univerzalno popularan medij među najmlađom populacijom, snaže rodne stereotipe (čiju sveobuhvatnu analizu pruža pristup Simone de Beauvoir) tipične za patrijarhalna društva.

1.1. Metodologija

Kako bi se na korektan način obradila ova kompleksna tema i uzimajući u obzir obim dostupnog materijala, u istraživačkom procesu koristiće se sljedeće metode: Deskriptivna metoda – u cilju opisivanja i upoznavanja sa ključnim hipotezama i postavkama egzistencijalističkog feminizma Simone de Beauvoir, teorijom o medijima, kao i rodnom analizom crtanih filmova. Eksplikativna metoda - kojom ću pokušati da dam lični pečat tumačenju „drugog pola" i njegove primjene na Disney-evo stvaralaštvo. Klasifikacijski metod, zajedno sa istoriografskim metodom, upotrijebiće se u cilju što jasnijeg prikaza pristupa predmetu istraživanja. Komparativna metoda biće u velikoj mjeri zastupljena kao spona teorijskog i praktičnog nivoa rada. Analiza sadržaja crtanih filmova je sljedeći metod koji će biti korišćen u ovom radu.

Kvalitativni metodi: ispitivanje, posmatranje, analiza prikupljenih podataka, uglavnom će biti zastupljeni kroz rad sa fokus grupom.